rodna ravnopravnost

Svake godine, u prvoj polovini marta, Bosna i Hercegovina obilježava Sedmicu ravnopravnosti spolova, podsjećajući na važnost borbe za jednakost i prava žena u svim sferama društva. Još od 2009. godine, ovaj period postaje prilika da se sagledaju postignuti rezultati, ali i da se ukaže na prepreke koje i dalje stoje na putu punoj ravnopravnosti.

Dok se širom zemlje organiziraju paneli, edukacije i okrugli stolovi, Općinski sud u Kaknju ističe svoju predanost rodnoj ravnopravnosti kroz Trogodišnji akcioni plan za implementaciju Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu BiH (2025–2027). Pored ukazivanja na zakonske okvire koji regulišu zabranu diskriminacije, sud želi podići svijest građana o važnosti poštovanja ljudskih prava u pravosudnom sistemu.

Žene u pravosuđu – više brojčano, ali ne i na rukovodećim pozicijama

Podaci iz Gender akcionog plana BiH za period 2023–2027 pokazuju da žene dominiraju u pravosuđu više nego u drugim oblastima javnog života. Ali, brojčana nadmoć ne znači i ravnopravnu zastupljenost na ključnim pozicijama.

U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV), od 15 članova, devet su žene, ali funkciju predsjednika i dalje obavlja muškarac. Sličan obrazac se vidi i u drugim institucijama – iako u Vrhovnom sudu Republike Srpske žene čine većinu (15 žena naspram sedam muškaraca), predsjednik je i dalje muškarac. S druge strane, Ustavni sud Federacije BiH i Vrhovni sud FBiH trenutno vode žene.

Podaci s kantonalnog nivoa dodatno oslikavaju ovu sliku: dok među sudijama dominiraju žene (čak 75% na kantonalnim sudovima su sutkinje), na rukovodećim pozicijama i dalje postoji vidljiva neravnoteža. U Općinskom sudu u Kaknju, 40% nosilaca pravosudnih funkcija su žene, dok su one u većini među državnim službenicima i namještenicima (70% žena naspram 30% muškaraca).

Zakonodavni okvir postoji – šta je sa praksom?

Bosna i Hercegovina se može pohvaliti razvijenim zakonodavnim okvirom koji štiti prava žena i zabranjuje diskriminaciju po osnovu spola. Među ključnim zakonima su Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zabrani diskriminacije, te Zakon o radu, dok međunarodni dokumenti, poput Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama (Istanbulska konvencija), dodatno obavezuju državu da unaprijedi zaštitu žena u svim sferama društva.

Ipak, zakoni na papiru često ne odražavaju stvarnost na terenu. Diskriminacija pri zapošljavanju, manja plata za isti posao, odsustvo žena na rukovodećim funkcijama i dalje su problemi koji zahtijevaju sistemske promjene.

Borba za ravnopravnost – odgovornost svih nas

Sedmica ravnopravnosti spolova jeste prilika za analizu statistike, ali je ujedno i poziv na akciju. Iako pravosuđe prednjači po broju žena, to ne znači da je borba završena. Pravi cilj nije samo kvantitativna zastupljenost, već i stvarna jednakost u mogućnostima, napredovanju i odlučivanju.

Dok sudovi i druge institucije nastavljaju raditi na jačanju pravnog okvira i osiguravanju ravnopravnosti, ključna promjena leži u svijesti društva. Ravnopravnost nije samo žensko pitanje – to je pitanje društvene pravde i razvoja cijele zajednice.

Share on Facebook (Opens in new window) Facebook

Share on X (Opens in new window) X

Share on LinkedIn (Opens in new window) LinkedIn

Share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp

Email a link to a friend (Opens in new window) Email

Kakanjska gimnazija obilježava 80 godina od početka rada: Priča koja je...

Centar za socijalni rad Kakanj jača kapacitete za podršku hraniteljskim porodicama

Mladi bh. sportisti oduševili na Evropskom prvenstvu: Pet zlatnih medalja i velika poruka iz Beča

OK ‘Naša škola sporta’ Kakanj nastavlja pobjednički niz: Slavljena i treća pobjeda u Prvoj ligi FBiH

Odbojkašice Kaknja sigurne na domaćem terenu: Nova pobjeda i tri boda protiv Astre iz Sarajeva

Kiša i snijeg nastavljaju zahvatati BiH: Evo kakvo nas vrijeme očekuje do kraja naredne sedmice

Kakanjska gimnazija obilježava 80 godina od početka rada: Priča koja je počela 1946.