Razlog povećane nepredvidivosti leži i u širokoj geografskoj raznolikosti sastava biračkog tijela. Čak 80% kardinala imenovao je upravo papa Franjo u posljednjih 12 godina, a dvadeset ih je dobilo kardinalsku čast tek u decembru prošle godine. Mnogi od njih su se prvi put susreli tek protekle sedmice u Rimu, nakon smrti pape Franje.

Iako zvanična vijećanja još nisu počela, već se u hodnicima Vatikana, u blagovaonicama i vrtovima, vode intenzivni razgovori i neformalna lobiranja. Prema riječima historičara Katoličke crkve Milesa Pattendena sa Univerziteta Oxford, “takvi razgovori vjerovatno traju već mjesecima, jer je bilo jasno da zdravstveno stanje pape Franje slabi”.

Vatikanski analitičari prepoznali su više od 20 mogućih kandidata – tzv. papabile – za novog papu. Ipak, iskustvo pokazuje da početni favoriti često ne izdrže dug proces glasanja. Podsjećanja radi, ni Jorge Mario Bergoglio, koji je kasnije postao papa Franjo, 2013. godine nije bio među favoritima.

Uoči konklave, jasno se profiliraju dva bloka: konzervativni i progresivni. Među najistaknutijim lobistima za konzervativnog nasljednika su Raymond Burke, američki biskup poznat po podršci Donaldu Trumpu, i Nijemac Gerhard Müller, koji je nedavno upozorio na mogućnost podjela u Crkvi ako se ne izabere ortodoksni papa. Na progresivnoj strani ističu se Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga, Timothy Radcliffe iz Velike Britanije i Michael Czerny iz Kanade.

Iako ga kritičari optužuju da je kardinalski kolegij ispunio sebi bliskim imenima, papa Franjo je težio da učini kolegij raznovrsnijim i inkluzivnijim. Tako su kardinali imenovani i iz zemalja s malobrojnom katoličkom zajednicom poput Irana, Alžira i Mongolije. Danas, Evropljani čine tek 39% biračkog tijela, dok Azija i Latinska Amerika svaki imaju 18%, a subsaharska Afrika 12%. Također, sve više kardinala je mlađe dobi – najmlađi među njima, Mykola Bychok, ima samo 44 godine.

Prvo glasanje očekuje se ubrzo nakon početka konklave, a kardinali će potom glasati svakog jutra i poslijepodneva dok jedan kandidat ne osigura dvotrećinsku većinu. “Kardinali će biti pod velikim pritiskom da izaberu brzo”, kaže Pattenden, napominjući da bi vjernici mogli postati nestrpljivi ukoliko izbor potraje do ljeta.

U prošlom stoljeću, većina konklava trajala je svega dva do tri dana. Najduža u historiji Crkve, u 13. stoljeću, trajala je nevjerovatne dvije godine i devet mjeseci, dok je najkraća, 1503. godine, završena za samo nekoliko sati.

Među potencijalnim nasljednicima pape Franje ističu se Pietro Parolin, državni sekretar Vatikana, i Luis Antonio Tagle, filipinski kardinal poznat po svojoj bliskosti s papinim reformskim vizijama.

Share on Facebook (Opens in new window) Facebook

Share on X (Opens in new window) X

Share on LinkedIn (Opens in new window) LinkedIn

Share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp

Email a link to a friend (Opens in new window) Email

SAD uvodi sankcije Haškom sudu: Osakatit ćemo ga

Građani EU traže strožija pravila za djecu na društvenim mrežama

Mladi bh. sportisti oduševili na Evropskom prvenstvu: Pet zlatnih medalja i velika poruka iz Beča

OK ‘Naša škola sporta’ Kakanj nastavlja pobjednički niz: Slavljena i treća pobjeda u Prvoj ligi FBiH

Odbojkašice Kaknja sigurne na domaćem terenu: Nova pobjeda i tri boda protiv Astre iz Sarajeva

Kiša i snijeg nastavljaju zahvatati BiH: Evo kakvo nas vrijeme očekuje do kraja naredne sedmice

Kakanjska gimnazija obilježava 80 godina od početka rada: Priča koja je počela 1946.