Posebnu pažnju izazvala je njihova zajednička posjeta Armeniji početkom maja, kada su zajedno doputovali na sastanak Evropske političke zajednice. Fotografije i poruke objavljene na društvenim mrežama mnogi su protumačili kao simbol snažnog političkog partnerstva, ali i mogući signal da dvije države žele otvoriti novo poglavlje odnosa.

Iako se o toj temi godinama govorilo uglavnom na marginama politike, situacija se sada mijenja jer su prvi put istovremeno na vlasti lideri koji otvoreno ili indirektno pokazuju razumijevanje za ideju ujedinjenja.

Sve više građana podržava zajedničku državu

Predsjednica Moldavije Maia Sandu posljednjih mjeseci sve češće govori o mogućnosti ujedinjenja sa Rumunijom. U intervjuima stranim medijima priznala je da bi na eventualnom referendumu podržala takvu odluku, što je izazvalo burne reakcije dijela opozicije u Moldaviji.

S druge strane, rumunski predsjednik Nicušor Dan jasno poručuje da je Rumunska spremna za takav scenario. Njegov pristup razlikuje se od prethodnih lidera jer Moldaviju ne posmatra sa distance niti kroz paternalistički odnos, nego kao ravnopravnog partnera sa kojim dijeli zajednički jezik, historiju i kulturu.

Povezanost dvije države duboko je ukorijenjena. Rumunski je službeni jezik i u Moldaviji, a veliki broj građana posjeduje državljanstvo obje zemlje. Rumunija je ujedno najvažniji ekonomski partner Moldavije i jedan od ključnih saveznika u procesu približavanja Evropskoj uniji.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, podrška ujedinjenju raste. U Rumuniji tu ideju podržava velika većina građana, dok je u Moldaviji društvo i dalje podijeljeno. Iako značajan broj ljudi smatra da bi zajednička država donijela veću sigurnost i stabilnost, mnogi ipak ne žele izgubiti državni suverenitet.

Rat u Ukrajini promijenio raspoloženje u regionu

Geopolitičke okolnosti posljednjih godina dodatno su uticale na promjenu raspoloženja među građanima Moldavije. Rat u Ukrajini i strah od ruskog uticaja doveli su do jačanja proevropskih stavova i približavanja Rumuniji.

Moskva već decenijama negativno reaguje na ideju mogućeg spajanja dvije zemlje, posebno zbog pitanja Pridnjestrovlja, regije pod kontrolom proruskih separatista. Upravo taj teritorij smatra se jednim od najvećih problema u slučaju eventualnog ujedinjenja.

Ipak, uprkos političkim i ustavnim preprekama, tema više nije tabu. O njoj se danas otvoreno govori i u Moldaviji i u Rumuniji, a dodatni podsticaj daju i intelektualni krugovi. Savezi pisaca obje države nedavno su poručili da je vrijeme da se sa simboličnih poruka pređe na konkretne korake.

Iz Evropske unije zasad poručuju da odluka o eventualnom ujedinjenju može biti donesena isključivo voljom građana dvije zemlje, bez vanjskog nametanja.

Share on Facebook (Opens in new window) Facebook

Share on X (Opens in new window) X

Share on LinkedIn (Opens in new window) LinkedIn

Share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp

Email a link to a friend (Opens in new window) Email

SAD uvodi sankcije Haškom sudu: Osakatit ćemo ga

Građani EU traže strožija pravila za djecu na društvenim mrežama

Mladi bh. sportisti oduševili na Evropskom prvenstvu: Pet zlatnih medalja i velika poruka iz Beča

OK ‘Naša škola sporta’ Kakanj nastavlja pobjednički niz: Slavljena i treća pobjeda u Prvoj ligi FBiH

Odbojkašice Kaknja sigurne na domaćem terenu: Nova pobjeda i tri boda protiv Astre iz Sarajeva

Kiša i snijeg nastavljaju zahvatati BiH: Evo kakvo nas vrijeme očekuje do kraja naredne sedmice

Kakanjska gimnazija obilježava 80 godina od početka rada: Priča koja je počela 1946.