Zbog toga su pozvali apoteke da prestanu koristiti takve uređaje i ne dozvole njihovu upotrebu u svojim prostorijama. Posebno problematičnom smatraju praksu u kojoj se na osnovu rezultata ovakvih mjerenja građanima preporučuju i prodaju dodaci prehrani.

Uređaji koji navodno otkrivaju stanje organizma

Proizvođači ovih analizatora tvrde da mogu procijeniti količinu vitamina i minerala, ali i stanje pojedinih organa, analizirajući elektromagnetne signale tijela. Međutim, iz Hrvatske ljekarske komore poručuju da takve metode nemaju potvrđenu naučnu osnovu i da se njihovi rezultati ne mogu smatrati pouzdanim zdravstvenim nalazima.

Na opasnost od pogrešnih zaključaka upozoravaju i u Stručnom društvu apoteka Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR). Ističu da rezultati ovakvih mjerenja ne mogu zamijeniti standardne laboratorijske analize niti se koristiti kao osnova za procjenu zdravstvenog stanja.

Poseban rizik predstavljaju netačni rezultati. Osoba koja nema zdravstvenih problema može biti nepotrebno zabrinuta, dok neko ko zaista ima određene tegobe može dobiti lažan osjećaj sigurnosti i odgoditi odlazak ljekaru.

Prodaja dodataka prehrani ne smije se predstavljati kao zdravstvena usluga

Komora upozorava da preporučivanje i prodaja dodataka prehrani na osnovu rezultata ovakvih uređaja ne predstavljaju odgovornu apotekarsku praksu, već trgovačku aktivnost.

„Doktor je zdravstveni radnik i njegov posao je pomoći pacijentu da donese dobru odluku o svom zdravlju, a ne prodati mu što više proizvoda. Građani u apoteku dolaze jer nam vjeruju i to povjerenje moramo čuvati znanjem“, istakla je predsjednica Hrvatske ljekarske komore Ana Soldo.

Iz UPUZ-a navode da ne raspolažu podacima o tome koliko apoteka u Hrvatskoj organizuje ovakva mjerenja, niti postoji jedinstvena evidencija tih aktivnosti. Također, nemaju saznanja o eventualnoj finansijskoj koristi koju apoteke ostvaruju kroz mjerenja ili prodaju proizvoda koji se nakon njih preporučuju.

Komora od nadležnih institucija traži jasnije uređenje ove oblasti i pojačan nadzor nad oglašavanjem i kvalitetom dodataka prehrani. Podsjećaju da se tim proizvodima ne smiju pripisivati svojstva sprečavanja ili liječenja bolesti, a u reklamiranju su dozvoljene samo zdravstvene tvrdnje odobrene propisima Evropske unije.

Dodaci prehrani nisu lijekovi i mogu imati neželjene posljedice

Stručnjaci podsjećaju da se nutritivni status organizma procjenjuje razgovorom s pacijentom, kliničkim pregledom i, kada je potrebno, laboratorijskim analizama krvi. Uređaji koji navodno mjere vitamine i minerale dodirom ruke ne mogu zamijeniti takav pristup.

Iako se dodaci prehrani mogu kupiti bez recepta, to ne znači da su automatski bezopasni. U Hrvatskoj i Evropskoj uniji oni se smatraju hranom, a ne lijekovima, zbog čega ne prolaze isti postupak provjere kvaliteta, djelotvornosti i sigurnosti kao lijekovi.

Pretjerano uzimanje pojedinih vitamina i minerala može izazvati štetne posljedice, uključujući predoziranje i interakcije s lijekovima. Dodatni oprez potreban je prilikom kupovine putem interneta i društvenih mreža, posebno od nepoznatih prodavača izvan Evropske unije. Kod takvih proizvoda postoji rizik da deklaracija ne odgovara stvarnom sastavu ili da sadrže nedopuštene sastojke.

Građanima se savjetuje da ne mijenjaju propisanu terapiju na osnovu savjeta s interneta ili preporuka influensera. Neželjene reakcije na dodatke prehrani mogu prijaviti Nacionalnom sistemu nutrivigilancije pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, dok se sumnje u vezi s konkretnim proizvodom mogu prijaviti Državnom inspektoratu.